Novo poduzetništvo - policijsko poduzetništvo

U zadnje vrijeme sve modernije pričati o socijalnom poduzetništvu, koje je valjda unatoč ovisnosti o javnom novcu i gubicima bolje od onog "asocijalnog", onog putem kojeg ljudi stvaraju neke dodane vrijednosti. U zadnje vrijeme se razvija i nova vrsta poduzetništva koja još uvijek nema dovoljno medijske pažnje - to je policijsko poduzetništvo. Normalno, taj business model je nastao u Istarskoj županiji (2013. godine), a zatim se je ove godine raširio dalje na druge obalne županije. Kao gotovo uvijek, ideja za policijski business nastala je sasvim slučajno i na nekim mikro, osobnim osnovama. U našem slučaju, kako sam čuo iz pouzdanih izvora, radi nezadovoljstva jednog policijskog poduzetnika radi nemogućnosti nastupanja Thompsona u pulskoj areni.

Trebam malo objasniti situaciju. Naime, ovih dana kada kreću razni festivali po Hrvatskoj koji su prvenstveno orijentirani prema inozemnoj publici, ali i organizirani su od strane inozemnih organizacija, nailazimo u medijima sve više članaka o zapljenama različitih supstanci na Zrću (pa još malo na Zrću), u Tisnom, na Ultri, ranije na granici... Članci su uvijek opremljeni i podacima o količini novaca zarađenoj na prekršajnim kaznama. Kao, dobro se zaradilo.

Odmah je vidljivo da zarada još uvijek nije ni blizu kao u regiji lideru - Istri - unatoč još većem broju posjetitelja istih demografskih karakteristika i izvođačima istih žanrova u tim drugim županijama. Kako su u Istri svi poduzetniji nego drugdje u Hrvatskoj tako su i policajci poduzetniji. U člancima o raznim festivalima u Dalmaciji su tek od ove godine počeli pisati o zapljenama i zaradama policije, u Istri je to već ustaljena praksa, i to još od 2013. godine. Evo, 2014. godine policija je digla samo na dva festivala oko milijun kuna, a zaplijenila je gotovo ništa supstanci. Win-win situacija. Mladi policajci ne trebaju se hrvati s malo jačom ekipom, samo dižu mršavce i cure s nikakvim količinama opijata, a ti stranci su sretni što neće završiti u nekom balkanskom zatvoru, kako si oni to već zamišljaju. Inače ti festivali već donose zaradu lokalnoj upravi i samoupravi i bez dodatnog haračenja.

U sljedećem su grafikonu prikazane podnijete prekršajne prijave po svim županijama u Hrvatskoj. Vidimo nagli rast Istarske županije 2014. godine na dalje. Kod svih ostalih pada.

Ukoliko želimo uzeti u obzir samo festivalske županije na moru, situacija je ovakva:

Vjerojatno će ove godine najviše profita biti za Ličko-senjsku županiju, a onda, predviđam, slijedi nagli pad turizma takve vrste. Istra može izdržati šokove, ovdje su ljudi malo jači, ali te druge županije i ne toliko, a pogotovo ne županija koja nestaje.

Tablično te prekršajne prijave izgledaju ovako po policijskim upravama:

Policijska uprava	2008	% 2008	2009	% 2009	2010	% 2010	2011	% 2011	2012	% 2012	2013	% 2013	2014	% 2014	UK08-14	% UK08-14
zagrebačka	186	17.56	191	13.59	134	9.82	199	16.67	407	27.01	400	23.00	260	16.15	1777	17.99
splitsko-dalmatinska	414	39.09	536	38.15	512	37.51	481	40.28	359	23.82	483	27.77	291	18.07	3076	31.14
primorsko-goranska	95	8.97	128	9.11	155	11.36	76	6.37	178	11.81	236	13.57	130	8.07	998	10.10
osječko-baranjska	46	4.34	76	5.41	70	5.13	36	3.02	104	6.90	144	8.28	80	4.97	556	5.63
istarska	29	2.74	39	2.78	84	6.15	53	4.44	58	3.85	101	5.81	529	32.86	893	9.04
dubr.-neretvanska	11	1.04	14	1.00	16	1.17	14	1.17	6	0.40	13	0.75	10	0.62	84	0.85
karlovačka	14	1.32	18	1.28	50	3.66	61	5.11	46	3.05	17	0.98	45	2.80	251	2.54
sisač.-moslavačka	10	0.94	13	0.93	3	0.22	11	0.92	15	1.00	8	0.46	18	1.12	78	0.79
šibensko-kninska	45	4.25	83	5.91	76	5.57	51	4.27	42	2.79	83	4.77	56	3.48	436	4.41
vukov.-srijemska	36	3.40	47	3.35	38	2.78	54	4.52	45	2.99	41	2.36	13	0.81	274	2.77
zadarska	52	4.91	67	4.77	28	2.05	42	3.52	32	2.12	62	3.57	25	1.55	308	3.12
bjelov.-bilogorska	11	1.04	17	1.21	11	0.81	10	0.84	108	7.17	6	0.35	3	0.19	166	1.68
brodsko-posavska	5	0.47	9	0.64	11	0.81	8	0.67	5	0.33	21	1.21	20	1.24	79	0.80
kopriv.-križevačka	21	1.98	25	1.78	25	1.83	24	2.01	49	3.25	58	3.34	87	5.40	289	2.93
krapinsko-zagorska	4	0.38	12	0.85	7	0.51	5	0.42	1	0.07	0	0.00	0	0.00	29	0.29
ličko-senjska	10	0.94	4	0.28	4	0.29	13	1.09	4	0.27	10	0.58	4	0.25	49	0.50
međimurska	19	1.79	59	4.20	39	2.86	8	0.67	7	0.46	8	0.46	10	0.62	150	1.52
požeško-slavonska	4	0.38	3	0.21	0	0.00	5	0.42	2	0.13	4	0.23	3	0.19	21	0.21
varaždinska	46	4.34	60	4.27	102	7.47	40	3.35	36	2.39	30	1.73	25	1.55	339	3.43
virov.-podravska	1	0.09	4	0.28	0	0.00	3	0.25	3	0.20	14	0.81	1	0.06	26	0.26
RH	1,059	100.00	1,405	100.00	1,365	100.00	1,194	100.00	1,507	100.00	1,739	100.00	1,610	100.00	9,879	100.00

Ustvari, 2014. godina je godina čistog iživljavanja na kulturno-zabavnim okupljanjima u Istri. U 2014. godini u cijeloj Hrvatskoj je bilo 737 prekršajnih prijava na takvim manifestacijama (str. 109), a samo u Istarskoj županiji je bilo 460 (str. 1). Dakle, u Istarskoj županiji je prošle godine odrađeno 62.42% svih prekršajnih prijava na kulturno-zabavnim manifestacijama u Hrvatskoj. Pošto u Dalmaciji i na otocima se održavaju festivali, kao što sam već napomenuo, sa sasvim istom populacijom gostiju kao na onima u Puli, gdje se izvođači često preklapaju, čudno je da su podaci bili toliko različiti do sada. Ili mladi Britanci kad dođu u Istru posebno polude ili policija u Istri hvata sve što se kreće (s vrlo malo zapljenjenog materijala) i uzima po 5000 kn po glavi.

Definitivno se može pričati o svojevrsnoj privrednoj djelatnosti, ali radi se o privrednoj djelatnosti koja ubija svoje izvore prihoda. Ekonomije bazirane na gusarstvu, a takvo djelovanje je neka vrsta gusarstva, ne stvaraju baš uvjete za budući rad, te istovremeno unazađuju krajeve gdje se gusarstvo provodi bez obzira na velike kratkoročne zarade. Na primjer, dan danas krajevi gdje su bili Uskoci, gusari koji su radili za Habsburgovce protiv Venecije, su jadniji. Možemo vidjeti što se događa i na Rogu Afrike s gusarima koji naplaćuju neku vrstu poreza brodovima koji prolaze. U slučaju tih festivala učiniti će to da će mladi žgoljavci i njihove cure prestati dolaziti, ali će bez problema dolaziti oni malo jači dečki kojima nije frka ući u sparing s policijom. To spada u klasične probleme tzv. Rata protiv droga, stvara se veći problem nego onaj kojeg se rješava.

Uvjeren sam da će ove godine biti drastičnog povećanja tih prekršajnih prijava i zarade i po Dalamaciji i otocima. Nakon toga više neće biti ništa, ostati će samo mjesto gdje je odojak pečen.

Usput, zapelo mi je za oko da kad je riječ o javnim okupljanjima, da u siromašnim županijama ima više političkih skupova i sportskih događaja nego kulturno-zabavnih manifestacija. Nije ni čudo da su tamo i dalje siromašni, sele se u Sveto Trojstvo (Grad Zagreb, Goransko-Primorska županija, Istarska županija) ili u inozemstvo, ali i dalje su nacionalisti. Ali to je neka druga priča.

Granice u Istri

Istra nije monolit, u njoj postoje granice ukorijenjene u stoljećima. Dan danas ljudi iz različitih naselja misle o onim drugima kao o zlima, pokvarenima, itd... Zaboravili su mnogi i zašto, ali često je vezano za nekadašnje političke granice koje su sada kulturne. Zapravo, više su vezane za sporove oko granice.

Već neko vrijeme pokušavam rekonstruirati te granice što preciznije moguće, a bazirajući sve na Prvom zemaljskom premjeru (od 1763. do 1787.). Na početku sam mislio da su današnje općine i gradovi bazirani na toj podjeli teritorija, ali nisu baš. Naselja jesu. Na kraju karta mi je ispala ovako:

Tu su samo naselja Istarske županije. Neka naselja su skrojena tako da se ne drže povijesnih podjela, ili postoje dvojbeni teritoriji, kao Istarski Berlin - Zamask. Njega sam stavio u Veneciju jer današnje naselje više ide u venecijanski dio.

Dosta je nekakvih opisa granice, ima dosta i starih mapa, ali nisam uspio naći nešto slično ovome gore, nadam se samo da nisam napravio uzaludan posao. Ako ima nešto slično već gotovo molim vas da me obavijestite.

Cilj mi je vidjeti koje su razlike između stanovništva ovih teritorija nakon gotovo 220 godina kako nema granice. O tome više u budućnosti.

E da, u međuvremenu je postavljena izložba baš o toj granici u Svetim Srcima u Puli naslovljena Istra, Lav i Orao (od 2. 7. do 15. 11. 2015.). Slučajno se poklapa s mojim interesom.

Konačno rješenje svjetskih problema: Čitanje Marxa na glas na venecijanskom biennalu umjetnosti (Iz serije: Pecunia non olet)

Izgleda da je pronađeno rješenje svih svjetskih zala - na Giardinima u Veneciji čitat će se Marxova djela. Na taj način novi kurator Okwui Enwezor želi istresti u lice kapitalistima što ih spada. Valjda se tako nešto nije dogodilo još od 1974. godine kad se htjelo protestirati protiv Pinochetova državnog udara. Ono što je zanimljivo u cijeloj toj priči oko ovogodišnjeg "antikapitalističkog" i marksističkog biennala je to da su ipak uzeli autore koji su itekako špekulativno, "kapitalistički", digli dobru lovu.

Stefano Zecchi, talijanski filozof estetike, u Panorami od 8. 4. 2015. primijetio je da je Okwui jedini uz Haralda Szeemana koji je bio i kurator Documente u Kasselu i Biennala (valjda to zovu "Grand Slam", kad ubodeš jedno i drugo), ali i da u nastojanju udaljavanja umjetnosti od kapitala i kapitalizma, nije baš uspio. Naime, među osobama koje će izlagati nalazi se i Oscar Murillo, relativno mladi umjetnik iz Kolumbije koji se proslavio zahvaljujući poznatom galeristu Davidu Zwirneru (Murillo je i na stranici njegove galerije). Sve bi to bilo normalno da vrijednost Murillovih djela nisu narasla između 2011. i 2014. s oko $7.000 na nekih $400.000. Mnogi misle da se radi o špekulaciji, da ne kažem kapitalističkom pothvatu.

Kako sam saznao iz kolumne Stefana Zecchija, Zwirner dovodi još autora iz trećeg svijeta ili vezani za manjine. Tu su Adel Abdessemed, Chris Ofili i Isa Genzken.

Može se biti protiv "trulog kapitalizma", ali ipak je dobro imati i izvore novaca u blizini jer znamo - pecunia non olet.

Bljutava kava

Rijetko kad kupim hrvatsku marku kave, ali prije tjedan dana sam htio vidjeti kakva je ta Franckova kava s okusom čokolade i lješnjaka. Loša je za umrijet, a košta čak i više od obične. Volio bi baš vidjeti kako su došli na ideju lansiranja takve kave i tko im je dao podatke da će tako nešto proći dobro na tržištu. Ustvari, tko zna, možda negdje drugdje u RH prolazi dobro.