ponedjeljak, 8. ožujka 2010.
Ponovno otvorenje MP hacklaba
Večeras se MP hacklab ponovno otvorio, a bilo je oko 3 takvih otvaranja. Ovo je drugi put da se otvorio na dan žena, a zanimljivost je da se prvi Eclectic Tech Carnival (žene uče žene o free softawreu i ostalome) održao baš u Puli 2002. godine u MP hacklabu u nastajanju. Toliko infomacija za feministkinje o povezanosti MP hacklaba i dana žena ;)
Riot Porn
Eto, mislim da svi koji vole Riot Porn konačno su došli na svoje. Samo što događaji nisu baš urbani nego seoski. Svi ljubitelji riot porn žanra imati će ove dane brdo snimki za uživanje.
petak, 5. ožujka 2010.
Sloboda informacija i znanja... košta!
Pobornik sam slobodne cirkulacije informacija, slobodnog dijeljenja znanja, bilo u obliku besplatnih fileova, poklanjanjem knjiga, ili bilo kako... Creative Commons mi je super ideja, a i stale open publishing stvari su mi super. No, sve te informacije moraju negdje biti smješteni, negdje gdje netko plaća server, bandwidth itd... To mi je jasno. tako sam neki dan klikao bez veze po različitim linkovima na siteu ejdnog časopisa i naišao na zanimljivu informaciju. Naime, članci tog časopisa koštaju, ali ako autor želi da njegov članak bude open i free nema problema, neka plati 3000$ i članak će biti slobodno i besplatno dostupan svima. Svaki sljedeći članak kojeg isti autor želi osloboditi moći će biti slobodno objavljen s popustom od 50%.
Kako je u Hrvatskoj sve na trošku građana još uvijek možemo naći članke hrvatskih časopisa (ma koliko oni bili loše kvalitete) besplatno na Hrčku, na svu sreću.
Kako je u Hrvatskoj sve na trošku građana još uvijek možemo naći članke hrvatskih časopisa (ma koliko oni bili loše kvalitete) besplatno na Hrčku, na svu sreću.
Zaštićene seljačke cijene
Zašto su cijene žita zaštićene? Zašto nisu na tržištu? zašto oni nisu konkurentni mađarskim proizvodima? zašto bi mi svi trebali plaćati to što oni ne znaju raditi?
Nema smisla ne uvoziti hranu ako je jeftinija i kvalitetnija. ako već ne znaju sa žitom, što ne naprave nuklearne elektrane na tim ravnicama i prodaju struju Mađarima?
Na kraju kad i skupe nešto pšenice netko im je ukrade. Ono, 1000 kamiona nitko en primijeti. Mislim da je jako moguće da zapravo to nitko nije uzeo iz silosa, nego ta pšenica nikad nije ni stigla tamo. Prijaviš proizvodnju toliko i toliko (a zapravo je nikoliko), država subvencionira, i svi sretni. Vidim da nema previše frke oko tog nestanka. Valjda su svi namireni.
Svaka redistribucija je izvor korupcije.
Nema smisla ne uvoziti hranu ako je jeftinija i kvalitetnija. ako već ne znaju sa žitom, što ne naprave nuklearne elektrane na tim ravnicama i prodaju struju Mađarima?
Na kraju kad i skupe nešto pšenice netko im je ukrade. Ono, 1000 kamiona nitko en primijeti. Mislim da je jako moguće da zapravo to nitko nije uzeo iz silosa, nego ta pšenica nikad nije ni stigla tamo. Prijaviš proizvodnju toliko i toliko (a zapravo je nikoliko), država subvencionira, i svi sretni. Vidim da nema previše frke oko tog nestanka. Valjda su svi namireni.
Svaka redistribucija je izvor korupcije.
utorak, 2. ožujka 2010.
Još 19 dana do proljeća
Sjećam se kad su na najavu "harača" i ostalih poreza mnogi "couch revolutionaries and rebels" prognozirali vruću jesen. Evo, fali 19 dana do proljeća, prošla je prilično topla jesen, hladna zima... a ništa spektakularno se nije dogodilo. Trenutno neki još uvijek prizivaju događaje iz Grčke, kažu "tamo je najbolje." Pošto je nešto slično moguće jer će još mnogi izgubiti posao zanima kako će se buntovnici ponašati. Da li će kao Crveni Kmeri pregledavati noseve ekipi u potrazi za tragovima naočala i onda ih streljati, da li će se prvo obračunati prvo s liberalima "jer su gori od fašista", ili će se odlučiti smiriti čim rulja krene prema njihovom autu, stanu ili što već... Pretpostavljam da nećemo vidjeti...
četvrtak, 18. veljače 2010.
Skeptička mailing lista?
Prije nekog vremena otvorio sam mailing listu Skeptici na Google Groups. Nisam siguran da li je došlo vrijeme za ju pokrenuti, odnosno, razglasiti da postoji i tražiti članove. Lista bi bila prethodnik budućem kreiranju nekakvom društvu skeptika... Što mislite o tome? Bi li se učlanili?
BTW, nabavio sam si ovu stvarčicu za na auto:
BTW, nabavio sam si ovu stvarčicu za na auto:
.jpg)
srijeda, 17. veljače 2010.
Konačno!
Eto, Darko Maltar, proizvođač "biogeneratora", prihvatio je izazov. baš me zanima što će od svega toga na kraju ispasti. Koju će priču isfurati Maltar samo da ne bi platio onu enormnu cifru?
utorak, 16. veljače 2010.
Laida Bologna
Mnogi se žale na "Bolognu", mnogi kažu da nema smisla, mnogi nemaju pojma što to je. Neki misle da nema smisla imati 3+2, neki misle da bi trebalo smanjiti broj predmeta, ali zadržati broj ECTS-a. Uglavnom se radi o nerazumijevanju procesa. Naime, jedan ECTS bod vrijedi 25-30 sati ili nastave, ili učenja ili pripremanja seminara ili nešto slično. Već to malo studenata zna, i malo nastavnog osoblja zna. Ajmo dalje, u jednoj godini treba skupiti 60 ECTS bodova, odnosno treba odraditi između 1500 i 1800 sati. Uzmimo maksimalno, dakle 1800 sati: ako se radi 8h na dan (što slušanje predavanja, što učenje, što pisanje seminara) 5 dana u tjednu, to ispada da se treba raditi 45 tjedana, odnosno oko 11 mjeseci. Znači ostaje slobodan jedan mjesec - nešto za po ljeti, nešto za po zimi.
Da objasnim još kako to sve funkcionira: ako jedan predmet nosi, npr., 3 ECTS boda - 1 za prisutnost na predavanjima (ako je blokada, naravno, bez nadoknađivanja ne bi se smjelo dobiti cijeli bod), 1 za izradu seminara, 1 za finalni ispit. To znači da će biti 30h predavanja, da će se morati potrošiti 30h za izradu seminara (ne više, ali nikako ni manje) i 30h na pripremu završnog ispita. Što se tiče završnog ispita, to znači da profesor ne bi smio dati više od nekih 300 stranica literature, odnosno, ne više od onoga što se uspije pročitati i naučiti u 30h učenja.
E sad, koj/i/a student/ica je potroši/o/la 30h za izradu seminara? A 30h na čitanje 300 stranica? (uglavnom čitaju skripte). Tko je bio uvijek na predavanjima? (takvih ima dosta). Zamislite da se to striktno provodi. Tko bi išao na ono "+2"? Ja bi rekao malo tko, sigurno ne većina kao što je to danas. A da se još doda obaveza rada/ stažiranja prije upisa diplomskog studija kao što je to u Engleskoj? (naravno, ECTS postoje i radi mobilnosti studenata, ali to je sasvim druga priča - još tužnija).
Zašto uopće postoji "Bologna"? Zato da bi europsko visoko obrazovanje postalo konkurentno na svjetskom tržištu, ali najprije konkurentno prema SAD-u. Takva vrsta obrazovanja bi trebala stvoriti radne navike (40h rada na obrazovanju na tjedan) i na kraju proizvesti dobrog stručnjaka za ulazak na tržište rada. No kad se sve svede na "shrinking" predmeta na jedan semestar, olakšavanje programa, itd... Onda prvo bitna namjera gubi smisao.
Čuo sam prijedloge o povećanju ECTS bodova nekih predmeta, a smanjenje kolićine predmeta. Takvi prijedlozi vjerojatno izlaze kad ljudi zaborave značenje ECTS-a. Ako povećam broj ECTS-a na predmetu npr. za završni ispit (2 boda), to znači da će sada trebati učiti iz 600 stranica, a ne više samo 300. Ne vidim kako se na taj način rasterećuju studenti. Vjerojatno se misli na povećanje bodova, ali da sve ostaje isto.
Možda je još i najveći problem za koje tržište rada se ih uopće priprema?
Da objasnim još kako to sve funkcionira: ako jedan predmet nosi, npr., 3 ECTS boda - 1 za prisutnost na predavanjima (ako je blokada, naravno, bez nadoknađivanja ne bi se smjelo dobiti cijeli bod), 1 za izradu seminara, 1 za finalni ispit. To znači da će biti 30h predavanja, da će se morati potrošiti 30h za izradu seminara (ne više, ali nikako ni manje) i 30h na pripremu završnog ispita. Što se tiče završnog ispita, to znači da profesor ne bi smio dati više od nekih 300 stranica literature, odnosno, ne više od onoga što se uspije pročitati i naučiti u 30h učenja.
E sad, koj/i/a student/ica je potroši/o/la 30h za izradu seminara? A 30h na čitanje 300 stranica? (uglavnom čitaju skripte). Tko je bio uvijek na predavanjima? (takvih ima dosta). Zamislite da se to striktno provodi. Tko bi išao na ono "+2"? Ja bi rekao malo tko, sigurno ne većina kao što je to danas. A da se još doda obaveza rada/ stažiranja prije upisa diplomskog studija kao što je to u Engleskoj? (naravno, ECTS postoje i radi mobilnosti studenata, ali to je sasvim druga priča - još tužnija).
Zašto uopće postoji "Bologna"? Zato da bi europsko visoko obrazovanje postalo konkurentno na svjetskom tržištu, ali najprije konkurentno prema SAD-u. Takva vrsta obrazovanja bi trebala stvoriti radne navike (40h rada na obrazovanju na tjedan) i na kraju proizvesti dobrog stručnjaka za ulazak na tržište rada. No kad se sve svede na "shrinking" predmeta na jedan semestar, olakšavanje programa, itd... Onda prvo bitna namjera gubi smisao.
Čuo sam prijedloge o povećanju ECTS bodova nekih predmeta, a smanjenje kolićine predmeta. Takvi prijedlozi vjerojatno izlaze kad ljudi zaborave značenje ECTS-a. Ako povećam broj ECTS-a na predmetu npr. za završni ispit (2 boda), to znači da će sada trebati učiti iz 600 stranica, a ne više samo 300. Ne vidim kako se na taj način rasterećuju studenti. Vjerojatno se misli na povećanje bodova, ali da sve ostaje isto.
Možda je još i najveći problem za koje tržište rada se ih uopće priprema?
nedjelja, 14. veljače 2010.
50/50
[jedan prigodan ;)]
U zadnje vrijeme kruži podatak da se u Puli razvrgne 50% brakova. Ne vjerujem u te novinarske interpretacije statistika jer naprosto ih ne razumiju i ne znaju s njima baratati, i često ti sirovi podaci ne znače ništa posebno, ali je fora informacija za malo spekuliranja.
Što je s onih 50% koji ostaju skupa? Možda njih pola ostaju skupa jer je plaćanje kredita sam/a veći bed nego biti s nekim bezveze (bolje loše kumpanjan/a nego sam/a). Od onih drugih pola (25% od ukupnog) pola ih je zajedno jer si žene misle da će ih muž ubit, ili otac, ili što će susjedi reći... Ili si misle kad će više imati prilike naći nekoga bilo koga. A onih prsotalih 12,5% od ukupnog se možda zapravo vole?
Čuo sam i street hipoteze da je to što se te pulske cure drže previše visoko, pa kad skupo se prodaju dođe do razočaranja... U svakom slučaju bilo bi dobro napraviti jedno istraživanje. No prije svega trebalo bi provjeriti kakvi su podaci ispod te vijesti. Sad mi se ne da surfati po Zavodu za statistiku...
U zadnje vrijeme kruži podatak da se u Puli razvrgne 50% brakova. Ne vjerujem u te novinarske interpretacije statistika jer naprosto ih ne razumiju i ne znaju s njima baratati, i često ti sirovi podaci ne znače ništa posebno, ali je fora informacija za malo spekuliranja.
Što je s onih 50% koji ostaju skupa? Možda njih pola ostaju skupa jer je plaćanje kredita sam/a veći bed nego biti s nekim bezveze (bolje loše kumpanjan/a nego sam/a). Od onih drugih pola (25% od ukupnog) pola ih je zajedno jer si žene misle da će ih muž ubit, ili otac, ili što će susjedi reći... Ili si misle kad će više imati prilike naći nekoga bilo koga. A onih prsotalih 12,5% od ukupnog se možda zapravo vole?
Čuo sam i street hipoteze da je to što se te pulske cure drže previše visoko, pa kad skupo se prodaju dođe do razočaranja... U svakom slučaju bilo bi dobro napraviti jedno istraživanje. No prije svega trebalo bi provjeriti kakvi su podaci ispod te vijesti. Sad mi se ne da surfati po Zavodu za statistiku...
Pretplati se na:
Postovi (Atom)