Mnogi se žale na "Bolognu", mnogi kažu da nema smisla, mnogi nemaju pojma što to je. Neki misle da nema smisla imati 3+2, neki misle da bi trebalo smanjiti broj predmeta, ali zadržati broj ECTS-a. Uglavnom se radi o nerazumijevanju procesa. Naime, jedan ECTS bod vrijedi 25-30 sati ili nastave, ili učenja ili pripremanja seminara ili nešto slično. Već to malo studenata zna, i malo nastavnog osoblja zna. Ajmo dalje, u jednoj godini treba skupiti 60 ECTS bodova, odnosno treba odraditi između 1500 i 1800 sati. Uzmimo maksimalno, dakle 1800 sati: ako se radi 8h na dan (što slušanje predavanja, što učenje, što pisanje seminara) 5 dana u tjednu, to ispada da se treba raditi 45 tjedana, odnosno oko 11 mjeseci. Znači ostaje slobodan jedan mjesec - nešto za po ljeti, nešto za po zimi.
Da objasnim još kako to sve funkcionira: ako jedan predmet nosi, npr., 3 ECTS boda - 1 za prisutnost na predavanjima (ako je blokada, naravno, bez nadoknađivanja ne bi se smjelo dobiti cijeli bod), 1 za izradu seminara, 1 za finalni ispit. To znači da će biti 30h predavanja, da će se morati potrošiti 30h za izradu seminara (ne više, ali nikako ni manje) i 30h na pripremu završnog ispita. Što se tiče završnog ispita, to znači da profesor ne bi smio dati više od nekih 300 stranica literature, odnosno, ne više od onoga što se uspije pročitati i naučiti u 30h učenja.
E sad, koj/i/a student/ica je potroši/o/la 30h za izradu seminara? A 30h na čitanje 300 stranica? (uglavnom čitaju skripte). Tko je bio uvijek na predavanjima? (takvih ima dosta). Zamislite da se to striktno provodi. Tko bi išao na ono "+2"? Ja bi rekao malo tko, sigurno ne većina kao što je to danas. A da se još doda obaveza rada/ stažiranja prije upisa diplomskog studija kao što je to u Engleskoj? (naravno, ECTS postoje i radi mobilnosti studenata, ali to je sasvim druga priča - još tužnija).
Zašto uopće postoji "Bologna"? Zato da bi europsko visoko obrazovanje postalo konkurentno na svjetskom tržištu, ali najprije konkurentno prema SAD-u. Takva vrsta obrazovanja bi trebala stvoriti radne navike (40h rada na obrazovanju na tjedan) i na kraju proizvesti dobrog stručnjaka za ulazak na tržište rada. No kad se sve svede na "shrinking" predmeta na jedan semestar, olakšavanje programa, itd... Onda prvo bitna namjera gubi smisao.
Čuo sam prijedloge o povećanju ECTS bodova nekih predmeta, a smanjenje kolićine predmeta. Takvi prijedlozi vjerojatno izlaze kad ljudi zaborave značenje ECTS-a. Ako povećam broj ECTS-a na predmetu npr. za završni ispit (2 boda), to znači da će sada trebati učiti iz 600 stranica, a ne više samo 300. Ne vidim kako se na taj način rasterećuju studenti. Vjerojatno se misli na povećanje bodova, ali da sve ostaje isto.
Možda je još i najveći problem za koje tržište rada se ih uopće priprema?
Ovo zadnje ti je na mjestu. Kod nas uopće nije napravljena analiza tržišta rada i prilagodba istom.
OdgovoriIzbrišiA i čini mi se da se tu kod nas "Bologna" provodi u hodu i upitno je koliko ljudi kuži sam proces (vjerojatno onoliko koliko su si dali truda da sami o tome nešto pročitaju). Uglavnom, donijela nam je hrpu papirologije, tablica, kataloga i računanja, a koliko je dobra ćemo vidjeti kada prvi mladi "stručnjaci" izađu na tržište rada. Ono što je dobro je što je oni neće morati volontirati još godinu dana (studirati će godinu dana više).
Najbolja sveučilišta na svijetu su u SAD i VB. Kod njih je to još puno više nabrijano. paperi su puno pun o jači nego naši seminari. Kontroliraju se da se ne rade plagijati striktno. Ukoliko se utvrdi da je rad plagijat sankcije idu do isključivanja sa sveučilišta i otežano upisivanje na drugo.
OdgovoriIzbrišiKad bi se za ozbiljno potrošilo 1500-1800 sati na godinu na rad na fakultetu nema šanse da rezultati ne bi bili bolji od starog sustava. S tim bi se dobilo jako puno mladih spremnih za tržište rada...
Vjerujem da će Erasmus malo razdrmati sustav jer će dolaziti mladi iz cijele Europe i biti će dobar benchmark.
Problem je i to što profesori ne znaju najbolje kako to sve skupa funkcionira. Rješavati će se stvari po putu, tako je i s državnom maturom. Ali tako je sa svime u povijesti u svijetu, npr. i s uvođenjem sustava pay-as-you-go penzijskog sustava se izbrisalo par godina u SAD. I sad s zdravstvenom reformom treba čuda napraviti...
ECTS šmeCTS. Sustav se uvijek sam optimizira da na izlazu daje ono što se od njega pita. Ako se jedino mjeri prolaznost/završenost, onda će sustav to i dati. Nitko na kraju priče nikoga ne pita za efektivne sate rada, usvojeno znanje, stručnost, kompetencije, štagod. Ideja da bi stvar dobro funkcionirala kad bi ljudi razumjeli o čemu se radi i poštivali napisana pravila je dokaz da Bolonjski proces nije reforma nego ideologija. I to je ono najžalosnije u cijeloj priči: koliko pametnih ljudi je popušilo tu spiku.
OdgovoriIzbrišiZašto bi pravilnik o načinu rada bio ideologija? ECTS bodovi jesu kompleksni, ali nisu magija. Stvar je da je stari sustav bio loš, nije funkcionirao, nije proizvodio bolje kadrove. Novi ne funkcionira jer ga svi ignoriraju. Zapravo ocjenjuje se na isti način, radi se na isti način, od studenata se zahtjevaju iste stvari, samo nazovu "Bologna." Ukoliko ćemo ići toliko koliko su ljudi sposobni pratiti i provoditi pravilnike, onda najbolje da se ništa ni ne radi, ni po starom sustavu.
OdgovoriIzbrišiA ovaj dio je sasvim nelogičan: "Ideja da bi stvar dobro funkcionirala kad bi ljudi razumjeli o čemu se radi i poštivali napisana pravila je dokaz da Bolonjski proces nije reforma nego ideologija." Što bi to značilo? Da povučem paralelu: npr., postoje zakoni o zaštiti ljudskog života, ali događaju se ubojstva, ta ubojstva nisu kažnjavana, da li to znači da je zaštita ljudskog života ideologija?
Na nekim fakultetima se po "bolonjskom" sustavu ocjenjuje drukčije, radi drukčije i zahtjeva drukčije. Unatoč tome, rezultati su nikakvi, mada formalno vrlo dobri. Dobro jutro.
OdgovoriIzbrišiStari sustav je proizvodio bolje kadrove nego novi. Svako relevantno istraživanje će to pokazati (ako ih uopće bude bilo), ali će ideolozi "Bologne" naravno tumačiti da je to zato što reforma nije provedena do kraja jer njeni sudionici nisu bili dovoljno osvješteni da bi mogli uvidjeti njenu ljepotu i blagodati. Podsjeća na jedan političko-ekonomski sustav u kojem smo živjeli, zar ne?
Nisam još vidio da negdje netko radi striktno po bologni, ali sam više puta vidio kako ne znaju što su to ECTS.
OdgovoriIzbrišiE sad, ja ne znam o kojim rezultatima govoriš, po kojim kriterijima. Ako pišeš o ocjenama, da, one su bolje, a to je zato što je i dalje de facto na snazi stari sustav ali sadržaj nastave je skraćen "po bologni".
Dakle, kažeš da nema istraživanja o boogni, ali ti znaš da je stari sustav proizvodio bolje kadrove (to osjećaš? dobio si "hint" od gore?) iako baš i nema novih bolognskih kadrova. Zatim, kažeš da će neko buduće relevantno istraživanje potvrditi tvoje mišljenje,a kad se sve to dogodi, u nekoj hipotetskoj budućnosti, apologeti bologne će imati opravdanje. Uh, sad mi više nije jasno tko je tu ideolog?!
Ti misliš da se može povuči paralela između bologne i socijalizma? U smislu, kad netko kaže "ono nije bio pravi socijalizam, socijalizam može funkcionirati ako se ga provodi kako treba." Pa možda može i stojati paralela. Vratiti se na stari sustav, ne dozvoliti kruženje studenata s Erasmusom, dati za ispit 20 knjiga koje se isto neće pročitati, itd...
Ja bi prije usporedio s anti-korupcijskim mjerama. Naime, postojali su zakoni, postojale su institucije koje su trebale provoditi te zakone, ali se ništa nije dogodilo dok se nije stvorila politička i društvena klima za tako nešto. Dakle, nije trebalo napraviti nove zakone, nije trebalo se vratiti u vremena kad ti zakoni nisu postojali i nitko nije ni pričao o korupciji. Tako mislim da će biti i s bolognom, kao što je bilo i s državnom maturom. No problem je što u samom sustavu ljudi rade na srozavanju visokog obrazovanja.
Usput, ja ne poznam nikoga tko podržava bolognu. Sve koje znam kritiziraju bolognu, što privatno što javno. I meni je stari sustav bolji jer je jednostavniji, treba manje raditi, ali sam svjestan da je bologna, ili sasvim prepisani američki ili engleski sustavi su potrebni želimo li da sve to skupa postane malo konkurentnije. Cilj bi trebao biti proizvoditi konstantno solidan kadar, a ne loš kadar sa svako toliko nekoliko genijalaca. Ti genijalci bi bili genijalci i da su na livadi čuvali krave, što znači da se ne proizvode sustavno.
Eto, i jutros je na "Dobro jutro Hr" bio prilog o "Bologni" i uglavnom sve negativni komentari.
OdgovoriIzbrišiMoram priznati da sam ja nekako optmističnija.
Samo, treba dobro zapeti i malo poraditi i na motivaciji studenata, a ne ponašati se kao da smo svi žrtve novog sustava. Ako im profesori ili asistenti stalno govore kako je ovaj sustav uzaludan i kako je sve što radimo bezveze i kako su oni pokusni kunići, normalno je da će studenti biti skroz demotivirani i negativni. I shodno tome, postizati će slabije rezultate i stalno će kukati...
Tu se griješi već u startu.
Imao sam prilike raditi sa zadnjom generacijom starog sustava, a sa svim ovim novima (kod nas nije završila nijedna bolognska generacija - tek za dvije godine će prvi izaći, mislim na cijelih 5 godina). Uglavnom, ja svaki semestar na novo objašnjavam bodove, prisustva, itd... Kad dobijem seminare, objasnim im što bi im se na nekom američkom sveučilištu dogodilo... Dakle, ne želim ih ugušit, ali da im neke stvari rovare po mozgu...
OdgovoriIzbrišiDobar dan,
OdgovoriIzbrišiMi smo legitiman i renomirani zajmodavac za novac. Novac pozajmljujemo pojedincima kojima je potrebna financijska podrška, kredite dajemo ljudima koji imaju lošu kreditnu sposobnost ili trebaju novac kako bi platili račune za ulaganje u posao. Pa tražite li hitan zajam? Ne morate brinuti jer ste na pravom mjestu, nudimo kredite po niskoj kamatnoj stopi od 2%, tako da ako vam je potreban zajam, očekuje se da nas kontaktirate putem ove adrese e-pošte: ubabank575@gmail.com
Ili nam pošaljite SMS ili WhatsApp: +2349011342173
INFORMACIJE O PRIJAVI KREDITA POTREBE OD VASA.
1) Puna imena: ............
2) Spol: .................
3) Dob: ........................
4) Država: .................
5) broj telefona: ........
6) Zanimanje: ..............
7) Mjesečni prihod: ......
8) Potrebni iznos zajma: .....
9) Rok zajma: ...............
10) Namjena zajma: ...........
Hvala